Turistička zajednica
grada Opatije

Švicarska kuća

Djevojka s galebom nije samo skulptura kipara Zvonka Cara iz 1956. godine koja je na svojoj hridi i u svojoj postojanosti nekako sama po sebi, kroz desetljeća, postala zaštitnim znakom Opatije nego je ona, u ovom slučaju i „tvoja prijateljica“ koja će te uzeti za ruku i s kojom ćeš prošetati kroz novootvorenu Švicarsku kuću Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji…i zaviriti u opatijsku povijest. I ne samo zaviriti nego je proživjeti od prvih početka do danas jer Švicarska kuća nudi baš to – priču o povijesti Opatije od njezinog prvog turističkog dana do trenutka u kojem ti, dragi posjetitelju, ulaziš u njezine prostore…

A na ulazu te dočekuje Zlatna knjiga gostiju. Tko su svi ti carevi i carice, vojvode i nadvojvode, kraljevi i banovi, slavni glazbenici, pisci, liječnici, umjetnici i tajni ljubavnici koji su pohodili Opatiju kroz vijekove i kome je sve njezina čarobna ljepota postala utočište reći će ti upravo ova knjiga. I tako započinje priča koja ti u nastavku, samo jednim touch dodirom na ekranu pruža brz i zanimljiv uvid u neka druga vremena…Pod zajedničkim nazivom Gruss aus Abazzia može se vidjeti dokument koji svjedoči o boravku Bana Jelačića u Vili Angiolini, potom kako je izgledao i što je sadržavao Zakon o upravljanju opatijskim kupalištima s početka 19. stoljeća, što je na sebi imala jedna od prvih opatijskih razglednica s kojom je 1898. godine odaslan jedan od prvih «Pozdrava iz Opatije», kakva je tada bila moda koju su kupači na Lidu morali poštovati, kako je izgledao parobrod Stefania koji je pristajao u opatijskoj luci i što točno kaže Zapis o posjeti cara Franje Josipa Opatiji. Lijepo je iz današnje informatičke perspektive vidjeti kako je izgledao prvi turistički vodič kroz Abazziu/Opatiju  i što je 1894 godine o toj istoj Abazzii/Opatiji pisalo u Ilustrite Zaitung i još poneka zanimljivost zaskočiti će Vas na ulazu u Švicarsku kuću gdje se smjestila i impozantna maketa Opatije kakva je bila krajem 19. stoljeća.

Lungo mare ili bolje reći foto prizori iz tog omiljenog dijela Opatije odvesti će vas na drugi kat i tamo se možete malo odmoriti. U zasebnoj sobi čeka vas klupa na koju je uputno  sjesti i u miru pogledati 26 minutni film koji uprizoruje  povijest Opatije od početka 19. stoljeća. Čak i ako mislite da znate sve o Opatiji neki će vas kadrovi začuditi, neki raznježiti, neki pobuditi romantične misli o življenju u nekom drugom vremenu kojeg su biježile duge damske haljine, lepeze i suncobrani i uz njih uglađeni kavaliri koji im stoje na raspolaganju…

A onda skok u noviju zvučnu opatijsku povijest i to uz zvuke iz džuboksa na kojem pritiskom na dugme možete «odabrati» pjesmu s nekog od Opatijskih festivala zabavne glazbe. Sa zidova će vas na to vrijeme podsjetiti fotografije, primjerice,  Anice Zubović, Vice Vukova, Betty Jurković, Delfina, Višnje Korbar, grupe Rani mraz, Korni grupe…U pravi glazbeni vremeplov ukrcati će vas pogled na singlice i LP ploče iz zlatnih dana opatijskog festivalskog doba. Tu su i notne knjižnice s pjesmama sa festivala Opatija 1967., pa Opatija 1968., pa Opatija 1966…Tu je i popis zabavnih melodija Opatija '59 na kojoj se nalazi Autobus kalipso, Kad se vratiš, Mirno teku rijeke i druge… Da je prvi disko u Opatiji bio Arkade i da je on  otvoren 1967. godine, i to ćete saznati, ako još ne znate. Što su i tko su zapravo opatijske oštarije od Voloskog do Lovrana, kako je izgledala reklama za restoran/kafe/bar što je bio usidren i danju, a naročito noću, u Opatiji i to pod nazivom „Barba Rude“ i kako se radi jednostavno domaće jelo kalandraka, sve vas to dočekuje na prvom katu Švicarske kuće.

Tu se izmjenjuje bliža i dalja povijest i sadašnjost na način da će vam razbuditi neku novu znatiželju vezanu za biografiju  turističke Opatije koja se prvi puta spominje 1438. godine, a vezano za dolazak grupe koruških benediktanaca na prostore gdje se kasnije razvila. Potom je tu priča o Južnim željeznicama čijom prugom stiže vlak iz Beča kojim započinje najsjajniji dio opatijske lječilišne i turističke povijesti čiji uspon prestaje početkom Prvog svjetskog rata jer su od 1914. do 1918. svi njezini lječilišni kapaciteti stavljeni na raspolaganje austrougarskim vojnicima za oporavak. Priča se na neki način ponovila i sa opatijskim hotelskim kapacitetima za vrijeme Domovinskog rata…

Sve će vam to, ako pažljivo slušate, ispričati opatijska Djevojka s galebom, koja će vas živahno provesti kroz prostore novootvorne Švicarske kuće koja djeluje u okviru Hrvatskog muzeja turizma.

A što bi trebali znati o kući. I ona ima svoju priču, naravno. Kuću je gruntovnica zabilježila prvi puta 1875. godine kada je od Paula Scarpe prešla u vlasništvo grofa Vikora Choniskog. Od godine 1884. u vlasništvu je Južnih željeznica, adaptirana je i proširena i naziva se Schwaiserhaus što je u duhu lokalnog jezika prevedeno u Švicarska kuća odnosno Švicarska koliba  u kojoj vrijedni sluge za svoje gospodare pripremaju domaće mliječne proizvode. U vrijeme talijanske vladavine objekt postaje vrtlarska kuća, a u službi preljepog Parka Angiolina  kuća je bila sve do sada kada je, kao mjesto koje priča opatijsku povijest,  otvorilo svoja vrata i za tebe dragi posjetitelju.

Djevojka s galebom upravo ti pruža svoju ruku…