Amerikanski vrtovi

Opatija ima svoj tajni vrt, zelenu oazu mira skrivenu usred gradske gužve, s jedinstvenim pogledom na Kvarner.

Opatija ima svoj tajni vrt, zelenu oazu mira skrivenu usred gradske gužve, s jedinstvenim pogledom na Kvarner. Ime joj je - Amerikanski vrtovi. 

Na više od osam tisuća kvadratnih metara prostire se raskošni perivoj, smješten sasvim nadomak centra Opatije i gradskog kupališta Slatina, ali kao obavijen nevidljivom opnom mirnoće, tišine i spokoja. 
Desetljećima nedostupni javnosti, Amerikanski vrtovi nedavno su otvorili svoja vrata posjetiteljima, koji prolaskom kroz monumentalna vrata postavljena na kamenim stupovima uranjaju u more brižljivo očuvane vegetacije, osmišljene upravo za opuštanje „duha i tijela“. 

Raj na zemlji smješten je nadomak ruke – upoznajte najljepšu tajnu Opatije.

Gotovo puno stoljeće duga je povijest Amerikanskih vrtova, a započela je „dvostrukom ljubavnom pričom“. Bogati trgovac slavnom szegedinskom paprikom, Mađar Michael Paulus Kuczor, stigao je dvadesetih godina prošlog stoljeća u Opatiju kao jednu od najpoznatijih europskih destinacija, gdje se „zaljubio“ u fantastičan pogled sa zelenih terasa smještenih malo iznad opatijskog centra. 
Na tom je mjestu naumio realizirati svoj san u kojem mu se ukazao anđeo među cvijećem i fontanama i obećao mu pomoć pri uređenju velebnog vrta. 

U blizini je živjela Hilda von Hortenau, povezana s austrijskom carskom obitelji, kao plod (vanbračne) veze nadvojvode Otona Habsburškog, nećaka cara Franje Josipa i bečke primabalerine Marije Schleinzer.

Početkom 20. stoljeća, Hildina se majka s dvoje djece preselila u Opatiju gdje se udala za liječnika Juliusa Cohna koji je uskoro dobio i plemićku titulu von Hortenau. Nakon Prvog svjetskog rata Hilda je živjela u Americi, a po povratku u Opatiju otvorila je cvjećarnicu. 

Upravo će ona biti Kuczorov „anđeo pomagač“, jer 1922. godine Opatijka plemićke krvi udala se za pustolova što je iz rodne Mađarske preko Pariza stigao do Amerike gdje je pokrenuo uspješnu trgovinu začinima i zaslužio nadimak „Kralj paprike“. 

Kupili su terasasti teren od Riječanina Ivana Jurkovića zvanog Šiša, koji je na njemu već uredio vrt, a od Kuczora i Hilde je tražio da se zadrži započeta gradnja koja je i danas prisutna u botaničkom vrtu, pod imenom – Šišina mirina.
Bračni par, mađarski „kralj“ i austrijsko-opatijska plemkinja u realizaciji svog nauma o izgradnji najljepšeg botaničkog parka u ovom dijelu Europe na kupljenom brdašcu raznijeli su stijene minama, dopremili zemlju kočijama i na 30 tisuća kvadratnih metara uredili polukružne terasaste vrtove. 

Trgovački duh nije Kuczora napustio u Opatiji, već je pet lira naplaćivao ulaz u botanički vrt koji je ubrzo stekao slavu zbog prekrasnog pogleda na Kvarner, ali i pomno osmišljene parkovne arhitekture u kojoj su se mogle pogledati gardenije, kamelije, magnolije, australske agave, eukaliptusi, ali i vinogradi te tisuće ruža. Naravno, i paprika, zahvaljujući kojoj je i stekao ugled i bogatstvo. 

U samo 15 godina, od 1926. do 1941., koliko je vrt bio otvoren javnosti dok njegov osnivač nije napustio Opatiju, stvorena je prava zelena oaza mira i tišine u srcu grada. Novine su je nazvali Semiramidinim vrtovima, prema jednom od svjetskih čuda, a građani su se odlučili za drugo ime, temeljeno na Kuczorovoj prošlosti. Ono se zadržalo i do danas – Amerikanski vrtovi.

Ako bismo tražili točnu adresu za „najljepše mjesto na svijetu“, u konkurenciju bi svakako ušla i Nova cesta 204, Opatija. Broj je to uklesan u kamene ploče na ulazu u Amerikanske vrtove, iza kojeg se skriva raskošni park koji je odnedavno ponovo dostupan javnosti. 

Smješteni na zelenim padinama iznad glavne ceste što povezuje Opatiju sa susjedom na Rivijeri, Lovranom, Amerikanski vrtovi nalaze se svega pet minuta hoda od središnje gradske plaže na Slatini te tako objedinjuju dvije geografske odlike čitavog kraja – najvišu istarsku planinu Učku te plavo more Kvarnerskog zaljeva. Spoj između „zelenog i plavog“ je atraktivni pješački most koji je nadsvodio prometnu Novu cestu kao siguran pristup Amerikanskim vrtovima.

Lagani uspon prema ovom remek-djelu parkovne arhitekture prolazi pored niza opatijskih znamenitosti. Kratak, ali zanimljiv put počinje kod Ulice slavnih na šetalištu Slatina, gdje su navedena imena istaknutih hrvatskih sportaša, znanstvenika, književnika i umjetnika te vodi uz mali perivojni trg prepoznatljiv po velikom vodoskoku nasuprot središnje opatijske gradske plaže. 

Ruta se uspinje iznad Trgovačkog centra Slatina te prolazi pokraj impozantne Crkve Marijina navještenja izgrađene početkom prošlog stoljeća prema projektu najslavnijeg bečkog arhitekta Carla Seidla. Svega nekoliko stotina koraka od crkve udaljeni su Amerikanski vrtovi, povezani pješačkim mostom s kojeg se otvara lijep pogled prema atraktivnoj vizuri grada „u zagrljaju mora“.