Svojom vanjskom ljepotom i impozantnošću resi Opatiju i daje joj oblik cjelovitog grada
Za neoromaničko trobrodno zdanje s izdaleka uočljivom zelenom kupolom kamen-temeljac položio je Franjo Nagl, tršćanski biskup, već 1906., ali je i ovdje odlazak Austrije odgodio dovršavanje gradnje po projektima Karla Seidla. Za samog rata u jedva natkrivenoj konstrukciji držane su mule, na koje se čitav teret u jednom času i urušio. Talijani su nastavili gradnju kamenom dopremljenim iz Kastva Novom cestom (“Gornja cesta,” probijena 1908., asfaltirana tek 1930-ih), dok su za unutrašnju dekoraciju iskorišteni donirani vitraji i slike Slovenca Kralja.